Hrvatska, zemlja s dugom vinskom tradicijom, proizvodi neka od najboljih hrvatskih vina u Europi, a njeno vinogradarstvo traje više od 2500 godina. Podijeljena je u četiri glavne vinogradarske regije: Istru i Kvarner, Dalmaciju, Slavoniju i Podunavlje, te Središnju Hrvatsku, a svaka regija proizvodi specifične sorte i stilove hrvatskih vina.
Najpoznatija hrvatska vina i sorte
CRNE SORTE
1. Plavac Mali (Dalmacija)
Plavac Mali je najpoznatija crna sorta u Hrvatskoj, posebno u južnoj Dalmaciji. Ova sorta uspijeva na strmim vinogradima uz more, na kamenitim i škripavim tlima koja vinima daju specifičan karakter.
Vina od Plavca Malog su bogata, puna tijela i izraženih tanina, često s visokim udjelom alkohola. Mirisi su voćni, dominiraju zrele šljive, trešnje, crne masline, a uz odležavanje, razvijaju se začinske note poput papra, suhog bilja i kože. Najbolji primjerci dolaze s Pelješca, posebice Dingača i Postupa, te s otoka Hvara (lokacije poput Svete Nedjelje). Vina od Plavca Malog često se uspoređuju s vinima svjetske klase, zbog svog potencijala za odležavanje.
Okus: Bogat i slojevit, s notama tamnog voća, zrelih šljiva, papra, začina, te često izraženim taninima.
Parovi s hranom: Crveno meso, janjetina, divljač, jela sa žara.
2. Teran (Istra)
Teran je kralj istarskih crnih vina i stoljećima je dio tradicije ove regije. Vina od Terana su poznata po svojoj izraženoj kiselosti i taninima, zbog čega odlično prate masnu hranu i meso. Teran daje vina duboke rubinsko-crvene boje, s aromama crvenog i crnog voća, poput višnje i šljive, a česte su i začinske note poput papra i zemlje.
Okus: Izraženi tanini i kiselost, s notama crvenog i crnog voća te začina.
Parovi s hranom: Istarski pršut, pašticada, mesna jela, sir s tartufima.
U Istri možete istražiti brojne ljepote, kao što su Pula, grad bogate povijesti i kulture. Za više informacija o Puli, pogledajte Pula – Istria Booker
3. Babić (Šibensko područje)
Babić je sorta koja potječe iz Dalmacije, osobito iz šibenskog kraja, poznat po vinogradima u kamenjaru, gdje daje vina snažnog karaktera. Ova crna sorta često proizvodi vina tamne boje, s okusom crnog voća, suhog bilja i začina. Najpoznatiji vinogradi za Babić nalaze se oko Primoštena, gdje vinova loza raste među kamenjem i na minimalnoj količini tla.
Okus: Tamna boja, voćne note crnog voća, suhog bilja, s naglašenom mineralnošću.
Parovi s hranom: Pečena janjetina, jela s roštilja, zreli sirevi.
4. Crljenak Kaštelanski (Dalmacija)
Crljenak Kaštelanski je drevna sorta iz Dalmacije koja je postala poznata kao genetski identična s popularnim američkim Zinfandelom i talijanskim Primitivom. Vina od Crljenka su voćna, svježa, često s notama tamnog bobičastog voća poput kupine, trešnje i šljive, s blagom začinskom aromom.
Okus: Voćni karakter s izraženim notama tamnog voća i začina.
Parovi s hranom: Pizza, tjestenina s bogatim umacima, pečena perad.
BIJELE SORTE
1. Graševina (Slavonija)
Graševina je najvažnija sorta u kontinentalnoj Hrvatskoj, naročito u Slavoniji i Podunavlju, te daje vina koja mogu biti lagana, suha, poluslatka pa čak i desertna. Suha Graševina je obično svježa, s notama zelenih jabuka, agruma i cvjetnih aroma, dok poluslatka i desertna vina mogu razviti dublje medne i tropske note.
Okus: Svježa, voćna, s notama citrusa, jabuke, cvijeća, uz varijacije od laganih do punijih stilova.
Parovi s hranom: Bijela riba, perad, svježi sirevi, lagane salate.
2. Malvazija Istarska (Istra)
Malvazija je najvažnija bijela sorta u Istri. Daje aromatična, lagano mineralna vina s notama cvijeća, marelice, agruma i badema. Ova vina su svježa, ali mogu biti i punijeg tijela, posebno ako odležavaju u hrastovim bačvama. Malvazija je izvrsna uz morske plodove i istarsku kuhinju.
Okus: Svjež, voćni karakter s izraženom mineralnošću i aromama agruma, marelice i badema.
Parovi s hranom: Morski plodovi, bijelo meso, tjestenina s laganim umacima.
3. Pošip (Korčula)
Pošip je autohtona bijela sorta s Korčule, a jedno je od prvih hrvatskih vina zaštićenog podrijetla. Vina od Pošipa su bogata i punog tijela, s voćnim aromama zrelih breskvi, marelica i citrusa, uz diskretne biljne note. Pošip je često vođen mineralnošću zbog specifičnih tla na otoku.
Okus: Punog tijela, bogate voćne arome zrelog voća, breskve i citrusa.
Parovi s hranom: Jastog, školjke, bogatiji morski specijaliteti.
4. Grk (Korčula)
Grk je, osim toga, još jedna korčulanska sorta, specifična po tome što ima samo ženske cvjetove, zbog čega je potrebna druga sorta za oprašivanje. Stoga, vina od Grka karakteriziraju složeni i suhi okusi, s izraženim notama citrusa i smokve. Osim toga, završnica je često obogaćena laganom gorčinom, što dodatno doprinosi kompleksnosti ovih vina.
Okus: Kompleksan, s aromama citrusa, smokve i laganom gorčinom.
Parovi s hranom: Škampi, bijela riba, lagane salate.
5. Žlahtina (Krk)
Žlahtina je specifična sorta s otoka Krka. Daje lagana i svježa vina, koja su vrlo popularna zbog svoje lepršavosti i lakoće. Žlahtina ima nježne cvjetne i voćne arome, te se najčešće konzumira kao mlado vino.
Okus: Lagana, svježa, s notama bijelog cvijeća i voća.
Parovi s hranom: Morski plodovi, školjke, lagana jela od ribe.
DESERTNA VINA
1. Prošek (Dalmacija)
Prošek je tradicionalno desertno vino iz Dalmacije, proizvedeno od sušenog grožđa (najčešće od Plavca Malog ili drugih lokalnih sorti). Ovo slatko vino ima bogat okus sušenog voća, meda i karamele, te je vrlo popularno uz slastice.
Okus: Slatko, bogato, s notama suhog voća, meda i karamele.
Parovi s hranom: Suhe smokve, kolači, čokolada, torte.
Hrvatska je zbog svoje raznolikosti tla, klime i tradicije uzgoja vinove loze jedna od najzanimljivijih vinskih regija u Europi. Svaka sorta nudi jedinstven doživljaj i odražava karakteristike kraja u kojem se uzgaj, a njihovu povijest i kvalitete možete detaljnije istražiti na Vinacroatia.hr